Borba s vrućinama: Kako pravilno koristiti klima uređaj u automobilu

Svega nekoliko dana dijeli nas od kalendarskog početka ljeta, a bez obzira na trenutno promjenljive vremenske uslove uskoro treba očekivati paklene vrućine.

Visokim temperaturama posebno su izloženi vozači i putnici u drumskom saobraćaju. Temperature u unutrašnjosti automobila tokom ljetnih dana mogu biti vrlo visoke, posebno ako su vozila duže vrijeme parkirana na suncu.

Nije rijedak slučaj da temperatura u unutrašnjosti vozila dostigne vrijednost višu od 60 stepeni Celzijusa.
U toku vožnje automobil se hladi strujom vazduha, a unutrašnjost ventilacijom, odnosno klima uređajem. Postizanje optimalnih mikroklimatskih uslova u vozilu nije jednostavno. Živi organizam stalno proizvodi višak toplote.

Da bi se održala normalna temperatura od 36,5 stepeni Celzijusa, potrebno je višak odvesti s tijela. Za određivanje optimalnih uslova temperatura nije dovoljan pokazatelj, jer ima nekoliko bitnih faktora (pojedinačne karakteristike čovjeka, vlažnost, brzina strujanja vazduha, odjeća, radna aktivnost…).

Klima uređaj je najefikasnije sredstvo borbe protiv ekstremnih vrelina.

Međutim, ukoliko se klimatizacija koristi neadekvatno, može biti izvor problema.
Nekoliko savjeta za pravilno korištenje klima uređaja:

1. Ne usmjeravajte struju hladnog vazduha direktno ni na jedan dio tijela, a posebno ne na glavu i zglobove.

2. Koristiti klimu nižim intenzitetom, na “donjoj granici podnošljivosti”. Bolje je odbaciti viškove odjeće i uzeti laganu obuću, tako da uređaj ima manje posla.

3. Ako je vozilo stajalo duže na suncu, nakon paljenja ostaviti otvorena sva vrata i uključiti klimu na maksimum, sve dok se u potpunosti ne izmijeni vazduh u unutrašnjosti i u vodovima.

4. Početkom vožnje smanjiti rashladni klima efekat. Kod automatskih sistema podesiti temperaturu tako da maksimalna razlika od vanjske temperature bude do 8 stepeni Celzijusa. Kod manualne klime ventilator zadržati na prvoj ili maksimalno drugoj brzini, i to tako da duva 80 posto u noge i 20 posto u prednji vjetrobran. Na nogama imati duge hlače, cipele i patike.

5. Na 10-ak minuta prije zaustavljanja i izlaska vozila početi polako i postepeno smanjivati klimatizaciju, tako da se posljednja 2-3 minuta voze s isključenim klima uređajem. Izlazak iz hladnog automobila na vanjske vreline je težak šok za organizam.

6. Redovno održavati klima uređaj. Na isparivaču (radijator koji hladi unutrašnjost) i na filteru klime skuplja se plijesan i mogu se nastaniti bakterije štetne po zdravlje. S druge strane, ukoliko u sistemu nema dovoljno (ili ima previše) rashladnog fluida, klima uređaj može ostati bez kompresora (visoki troškovi popravke) i hlađenje neće biti adekvatno.

Ventilacija

Strujanje vazduha – vještačko ili prirodno – najčešći je vid borbe protiv “viška Celzijusa”. Pri vrlo visokim temperaturama (iznad 35 stepeni Celzijusa) efikasnost ventilacije je gotovo zanemariva, a ukoliko okolo struji vazduh topliji od temperature tijela učinak je sasvim suprotan.

U prijevoznim sredstvima hladimo se upotrebom ventilatora, otvaranjem prozora, krovnih otvora… Dok se pri vanjskim temperaturama do 25 stepeni Celzijusa pravilnom ventilacijom mogu postići dobri rezultati, podnevna žega je nerješiv problem za ventilaciju.

Oprez: Čuvati se izloženosti tijela vazdušnoj struji velike brzine. Ukoliko su prozori otvoreni tako da vazduh “svira na sve strane” možemo imati ozbiljne zdravstvene posljedice, čak i kada vazdušna struja nedovoljno hladi.

Generalno, ventilacija otvorenim prozorima ima smisla u lokalnoj vožnji i pri malim brzinama. Pri brzinama iznad 40 km/h prozori trebaju biti tek ovlaš otvoreni. Ruka isturena kroz prozor pri kretanju vozila može naškoditi zglobovima.

Krovni otvor je vrlo efikasno sredstvo za poboljšanje efekta ventilacije u vozilu – pritisak iznad krova automobila je manji od atmosferskog pritiska, a posebno manji od pritiska u vozilu koji je pospješen i radom ventilatora. To dovodi do izlaska vazduha iz unutrašnjosti automobila i znatno povećava ventiliranost unutrašnjosti.

Ova logika ne važi za bočne prozore: Pritisci s strane vozila su viši od pritiska u vozilu. Kada otvorimo prozor, vazduh u turbulentnim strujama “hrli” unutra, što pri većim brzinama može biti vrlo neugodno.